ARHIVA VESTI
     
 
KOMENTAR

LAŽNA SLIKA "USPEŠNE" PRIVATIZACIJE




Beograd, 17.01.2007.
Srbija je lider u privatizaciji. Prihodi od privatizacije doneli su suficit budžeta. Uspešnost Vlade ogleda se u rezultatima privatizacije, itd., itd. Ovo su samo neki od naslova, kojima aktuelna, kao i prethodna vlada, pokušava da nas uveri u svoju nepogrešivu politiku privatizacije u Srbiji. Ako neko i iskoči iz ove ustaljene šeme, kao nesrećni Maršićanin i Pavlović, u pomoć stižu činovnici Svetske banke i MMF, pomognuti dežurnim ekonomistima koji će uz pomoć statistike da sve vrate pod kontrolu. Retki kritički tonovi na tok privatizacije u Srbiji, brzo bivaju ućutkani, neretko pravom bujicom optužbi na račun jeretika koji se, gle čuda, drznuo da ruši idilu koja se zove privatizacija.

Da stvar ne stoji onako kako nam zvaničnici serviraju, dokaz je i to da niko u Srbiji nije napravio ozbiljno istraživanje na temu efekata privatizacije u Srbiji. Nije teško pogoditi i zašto?! Dva istraživanja koja je sproveo Centar za obrazovanje istraživanja i privatizaciju UGS «Nezavisnost», pokazuje da privatizacija u Srbiji predstavlja ne slučajan promašaj ove i prethodne Vlade, promašaj sa kojim Srbija tek treba da se suoči i čiji efekat, tek dolazi na naplatu..

Šta nije u redu sa privatizacijom u Srbiji?

Promenama od 2000.godine i formiranjem Vlade Srbije 2001.godine očekivalo se da privatizacija društvenog sektora bude motor tranzicije Srbije, ka modernoj , tržišno uredjenoj državi. Naoko, donet je efikasan Zakon o privatizaciji, koji je trebao da omogući brzu, efikasnu i transparentnu privatizaciju. Ništa ne bi bilo sporno, sem jednog malog detalja. Koncept zakona nije odredila država već budući kupci preko svojih «eksperata» ubačenih u novu vlast. I tu počinju naše nevolje sa privatizacijom. Budući kupci su preko političkih stranaka instalirali svoje ljude u Agenciji za privatizaciju koja je zakonom ovlašćena da prodaje i sa kupcima zaključuje kupoprodajne ugovore. I posao je krenuo. Dokle je stigla, svedoci smo danas, pet godina posle. Do sada je prodato oko 2000 preduzeća i ostvaren direktan prihod u budžet oko 2 milijarde evra.

Za pet godina privatizacije stvoreno je na desetine vladinih agencija, komisija, odbora koje zapošljavaju gomilu ljudi, koji se «bave» privatizacijom. Neretko, u raznoraznim agncijama rade deca istih onih dežurnih ekonomista, koji su učestvovali u kreiranju zakona, a koji nam danas dokazuju, kako su njihova deca lideri u privatizaciji u jugoistočnoj Evropi.

Dalje, agencije su za prodaju preduzeća angažovale odredjene konsultantske kuće, koje su, gle čuda, u vlasništvu budućih kupaca, bivših ministara, radnika te iste Agencije. Pa tako imamo apsurdnu situaciju da sin vodi prodaju odredjenog preduzeća ispred Agencije za privatizaciju, a da konsultansku kuću koja je angažovana da uradi program privatizacije i procenu vrednosti kapitala preduzeća - vodi njegov otac!

Za pet godina privatizacije,napravljena je takva umrežena birokratska struktura, koja je preuzela čak i ingerencije sudskih organa. Oni odlučuju o svemu što je u vezi sa privatizacijom, od pokretanja inicijative, pa do zaključenja kupoprodajnog ugovora i kontrole sprovodjenja ili ispunjenja ugovora od strane kupca.

Skorašnja prodaja «Mobtela 063», za rekordnih milijardu i petsto miliona evra, srušio je lažnu sliku «uspešne» privatizacije u Srbiji. Prodaju «Mobtela 063» vodio je Ministar finansija Mladjan Dinkić, sa ljudima iz svog Ministarstva, a ne Agencija za privatizaciju. Znači, jedno preduzeće postiglo je cenu kao 2000 preduzeća,koja je prodavala Agencija za privatizaciju, sa sve bulumentom savetnika, konsultanta, brokera i brokerskih kuća. Medju 2000 prodatih preduzeća, nalaze se najbolja srpska preduzeća kao što su: Sartid, cementare i gotovo kompletna industrija gradjevinskog materijala, duvanska industrija, pivare, poljoprivredni kombinati sa hiljadama hektara vlastitog zemljišta, autotransportna preduzeća, mlinsko pekarska industrija, preduzeća za preradu obojenih metala itd.

Da li je moguće da ovih 2000 preduzeća, vrede kao jedan «Mobtel 063»? Naravno da vrede mnogo, mnogo više i to su znali i kupci, koji su i kreirali ovakav zakon i ovakav način prodaje. Da stvar bude gora, država je preuzela na sebe obavezu da dugove pojednih preduzeća izmiri umesto kupca. Samo dug koje je država preuzela u Sartidu, iznosi milijardu i sedamsto miliona dolara, a RTB Bor, koji se ovih dana privatizuje, oko 600 miliona evra. Samo dugovi ova dva preduzeća koja ćemo u budućnosti vraćati, prelazi cifru ukupnih prihoda od privatizacije, koja su se slila u budžet i to je stvarna slika «uspešne» privatizacije u Srbiji.

Na delu je užasna pljačka ogromne imovine. U pljački učestvuje mali broj privilegovanih koji su se godinama spremali za ovaj trenutak.Ništa nije prepušteno slučaju. Potomci ljudi koji su u Srbiji posle drugog svetskog rata sprovodili nacionalizaciju i uvodili komunizam, danas sprovode privatizaciju. Bivši ministar za privatizaciju, sada veliki opozicionar ni jednom reči, nije kritikovao svog kolegu u vlasti, čak je u više navrata hvalio uspehe sadašnjeg ministra. Direktor Agencije za privatizaciju Mirko Ðordjević, čovek koji je za vreme svog mandata na čelu Agencije sproveo privatizaciju oko 800 preduzeća i poništio oko 200 privatizacija, podnosi ostavku, a da javnost ni do danas nije obaveštena o razlozima ostavke. Kad se tome doda da je uhapšen predsednik Trgovinskog suda u Beogradu, Goran Kljajević, suda nadležnog za većinu sporova oko kupoprodajnih ugovora i ključnog privrednog suda u Srbiji, slika privatizacije u Srbiji još je sumornija.

Ceh «uspešne» privatizacije u Srbiji plaćaće i naši unuci i praunuci, dok će potomci Titovih udbaških generala biti stvarni vlasnici Srbije.Već danas neki od njih se tako i ponašaju. Ali tu nije kraj njihovim ambicijama. Zagospodarivši kompletnim ekonomskim resursima Srbije, njihovo interesovanje ide ka osvajanju i političke moći. Preko brižljivo instaliranih kadrova u gotovo svim relevantnim strankama i taj cilj će uskoro biti ostvaren.

A onda, neka nam je Bog u pomoći!

 
     
 
 
 
 
Naslovna O nama Člantvo Međunarodna saradnja Medijski prostor Pravna zaštita Forum Kontakt
Copyright © Industrijski sindikat
designed by servis racunara "Canatlantic"