ARHIVA VESTI
     
 
DVA NAUČNA RADA KOLEGE MR JOVANA STOJKOVIĆA IZ SINDIKATA “NEZAVISNOST“ U ZVANIČNOM PROGRAMU DRUGE MEDJUNARODNE KONFERENCIJE “ARHEOMETALURGIJA U EVROPI“, U GRADU AQUILEIA U ITALIJI

SINDIKALAC I EKSPERT ZA ARHEOMETALURGIJU




Beograd, 18.07.2007.
U okviru II Međunarodne konferencije "Arheometalurgija u Evropi", koja se održava od 17-21. juna 2007. godine u gradu Aquileia - Italija, u zvaničnom programu su i naučni radovi kolege mr Jovana Stojkovića, zaposlenog u sindikatu "Nezavisnost" u Smederevu. Naučni radovi "Metalurški pojmovi u Srba" i "Istorija osnivanja Stare železare u Srbiji", čiji je koautor i dr Snežana Dević, iz Instituta IMS u Beogradu, su jedini naučni radovi iz Srbije, koji su se našli na ovom eminentnom naučnom skupu i predstavljaju značajan doprinos srpskoj nauci i istoriji metalurgije gvožđa i čelika u Evropi.

Naš kolega mr Jovan Stojković profesionalno je zaposlen u sindikatu "Nezavisnost" USS od oktobra 2004. godine, iz razloga što, nije mogao da odbije molbu i ponudu svog dugogodišnjeg kolege Milete Gujaničića, predsednika sindikata "Nezavisnost" u U.S. Steel-u, sa kojim je nekada davno sedamdesetih godina, zajedno radio kao KV pulterista na potisnim pećima u Toploj valjaonici.

– "Radili smo godinama zajedno u istoj smeni, prošli "dobro i zlo" i bukvalno za ručak delili jednu paštetu. Kolega Gujaničić me je često menjao na poslu, tako da sam imao više vremena da se posvetim vanrednom studiranju i u roku završim Filozofski fakultet u Beogradu. Posle dugo, dugo godina, sudbina je eto odlučila da opet radimo zajedno, ovog puta ne u valjaonici, već u sindikatu "Nezavisnost", kaže Stojković.

Kolega Stojković ima iza sebe vrlo bogatu biografiju: rođen je 10.01.1960. godine u Smederevu, osnovnu školu je završio u rodnom selu Osipaonici (kod Smedereva), gde živi sa porodicom, Tehničku školu - metalurški smer u Smederevu, etnologiju (kulturnu antropologiju) na Filozofskom fakultetu u Beogradu i 1995. godine magistrirao je na Beogradskom Univerzitetu - Centru za multidisciplinarne studije, grupa za istoriju i filozofiju prirodnih nauka i tehnologija. Stojković je magistrirao kao stipendista Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU).

Naš kolega je radio na sledećim poslovima: KV pulterista na potisnim pećima u Toploj valjaonici SARTID-a, novinar u fabričkom listu, stručni saradnik u Institutu za metalurgiju, osnivač i rukovodilac Muzeja crne metalurgije u SARTID-u, zamenik rukovodioca Sektora za odnose sa javnošću i od 2004. godine Šef stručne službe u sindikatu "Nezavisnost". Posebno se istakao u oblastima: istorije privrede, istorije nauke, istorije industrije i tehnologije, industrijskog nasleđa, industrijskog i sindikalnog Odnosa sa javnošći (Public Relations). Autor je preko 20 izložbi iz oblasti istorije metalurgije u Srbiji.

U srpskoj muzeologiji Stojković je svojevremeno bio: predsednik Odbora za tranziciju muzeja Jugoslovenskog nacionalnog komiteta IKOM-a pri UNESCO-u, član Odbora za arheometalurgiju Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, rukovodilac republičkog naučnoistraživačkog projekta "Etnološko proučavanje Smedereva i okoline"...

Od naučnih i stručnih radova kolege Stojkovića posebno se ističu: knjiga "SARTID – Srpska industrija čelika 1913-1946", izdanje Zajednice tehničkih fakulteta Univerziteta u Beogradu, Muzeja nauke i tehnike i Lola instituta u Beogradu, promovisana 2001. godine u SANU. Zatim knjiga "Darivanje u okolini Smedereva", izdanje Narodne biblioteke Smederevo, promovisane prilikom centralnog obeležavanja "Dana evropske baštine" u Srbiji, 2003. godine u Smederevu ...

U oblasti teorije i prakse sindikalnog rada u sindikatu «Nezavisnost», Stojković je sa kolegama iz sindikata "Nezavisnost", koautor više originalnih sindikalnih akcija: "Za bolji život u fabrici", "Procurela istina", "Za budućnost", 62 broja sindikalnih fabričkih informatora, 23 broja sindikalnih bilborda ... (Prilog: D. Matić i M. Gujaničić)

 
     
 
 
 
 
Naslovna O nama Člantvo Međunarodna saradnja Medijski prostor Pravna zaštita Forum Kontakt
Copyright © Industrijski sindikat
designed by servis racunara "Canatlantic"